CINK – borac za zdraviji organizam
Dodaci prehrani
Cink je jedan od važnijih minerala potrebnih za funkcioniranje organizma. Sudjeluje, direktno ili indirektno, u radu preko stotinu enzima kojima se reguliraju fiziološke funkcije organizma. Jednostavno možemo utvrditi da je cink važan sa sve sustave kod kojih se stanice brzo cijele; dakle imunološki, reproduktivni te za kožu, kosu i nokte. Iako je nepošteno zanemarena njegova uloga i zastupljenost u suplementaciji možemo odgovorno tvrditi da je nezamjenjiv poput kalcija ili magnezija.
Uz pomoć cinka nastaju zdrave i funkcionalne stanice imuno sustava, antitijela, limfociti. Bez dovoljne količine cinka imunitet slabi i smanjuje se otpornosti na viruse i bakterije koje nas okružuju. Istraživala se primjena cinka kod prehlada, a dosadašnji rezultati ukazuju da dodatni unos cinka (i vitamina C) može skratiti trajanje i težinu prehlada.
Cink je (uz bakar) neophodan za strukturu i funkcionalnost superoksid dismutaze (SOD), jednog od tri najznačajnija enzimatska antioksidacijska obrambena sustava organizma.
Cink je neophodan za kožu. Sudjeluje u regulaciji važnosti kože, održava nokte čvrstima, smanjuje i perutanje kose i jača vlastite. Cink utječe na brže zarastanje rana, posebno kod opekotina.
Pravilna produkcija hormona rasta ovisi direktno o količini cinka u organizmu, kao i sinteza testosterona. Studije pokazuju da je cink esencijalan i kod reproduktivnog sustava muškaraca, djeluje zaštitno na prostatu i povećanje broja i pokretljivosti spermija.
Cink je iznimno važan za kognitivne sposobnosti jer ima ključnu ulogu u reguliranju komunikacije između neurona, što utječe na koncentraciju te sposobnost pamćenja i učenja.
Znakovi deficita cinka su kronični umor i slabost, krhki nokti i kosa, poremećaj menstruacije, kožni problemi i akne, impotencija i sklonost infekcijama. Jedan od evidentnih nedostataka cinka u organizmu su pojava nepravilnih bijelih točkica na noktima.
Manjak cinka u organizmu čest je kod adolescenta, djece, trudnica, starijih osoba te kod žena. Cink se najviše nalazi u ostrigama (8 mg/oštriga), školjkama, iznutricama, kelp algi, gljivama, dakle hrani koju često ne konzumiramo. Cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke također sadrže cink ali je zbog prisutnosti fitinske kiseline njegova apsorpcija smanjena. Apsorpciju cinka smanjuju i neki lijekovi (ACE inhibitori, diuretici te antacidi). Vegetarijanci prehranom unose dosta fitinske kiseline pa imaju česti deficit cinka. Dodatke prehrani sa cinkom bi trebalo uzimati odvojeno od proizvoda koji sadrže kalcij i željezo koji interferiraju sa njegovom apsorpcijom. Također se ne preporučuju uzimanje cinka uz napitke sa kofeinom (kava. Cola..) jer kofein smanjuje njegovu apsorpciju. Obzirom je unos prehranom zaista nedovoljan, a apsorpcija otežano zbog unosa drugih tvari, procjenjuje se da čak 85% populacije unosi manje cinka nego što je potrebno.
Na svu sreću, redovitom suplementacijom zalihe cinka u organizmu mogu se popraviti. Preporučuje se uzimanje cinka u nižim dozama (od 15 - 30 mg) duže vrijeme i to u oblicima sa većom apsorpcijom poput glukonata ili pikolinata. Previše cinka može izazvati neravnotežu sa bakrom, što pak može djelovati na vrijednosti kolesterola. Dodatke prehrani sa cinkom najbolje je uzimati par sati prije ili nakon glavnog obroka kako se ne bi ometala apsorpcije i to najbolje sa vodom, nikako sa mlijekom ili kavom.
